• head_banner_01

Vijesti

Upotreba žičane mreže u novoj međunarodnoj situaciji

Rusija i Ukrajina su požurile pošto se međunarodni različiti glasovi pojavljuju u beskrajnom toku, velikodostojnici raznih zemalja davali su razne primjedbe, narod Rusije i Ukrajine živi u ratu, rat je unio veliku bol u život ljudi, kako bi spriječio rata u egzilu u zemlji, brojne zemlje na granici Ukrajine podigle su visoku ogradu protiv penjanja, sa bodljikavom žicom kako bi spriječili osoblje da pređe granicu.

Upotreba ograde i bodljikave žice 001

Anna Michalska, glasnogovornica poljske granične službe, brzo je najavila da će ograda od 200 kilometara sa antikontaktnim uređajima uskoro biti podignuta duž granice s Kalinjingradom.Također je naložila graničarima da postave električne brijače duž granice.

Upotreba ograde i bodljikave žice 002

Finska granica sa Rusijom navodno je duga oko 1.340 kilometara.Finska je počela da gradi ogradu od 200 kilometara duž svoje granice sa Rusijom, po procenjenoj ceni od 380 miliona evra (400 miliona dolara), sa ciljem jačanja bezbednosti i sprečavanja mogućih masovnih migracija.

Ograda će biti visoka više od tri metra i prekrivena bodljikavom žicom, a u posebno osjetljivim područjima bit će opremljena kamerama za noćno gledanje, reflektorima i zvučnicima, saopštila je finska graničarka.Trenutno je granica Finske uglavnom zaštićena laganom drvenom ogradom, uglavnom kako bi se spriječilo da stoka luta preko granice.

Upotreba ograde i bodljikave žice 003

Finska je formalno podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u maju prošle godine, a ubrzo nakon toga predložila je plan za promjenu svojih graničnih zakona kako bi se omogućila izgradnja barijera duž istočne granice s Rusijom.U julu prošle godine, Finska je usvojila novi amandman na svoj zakon o upravljanju granicom kako bi olakšala postavljanje jače ograde.
Brigadni general finske granične straže Jari Tolpanen rekao je novinarima u novembru da je granica, iako je nekada bila "u dobrom stanju", sukob između Rusije i Ukrajine "fundamentalno" promijenio sigurnosnu situaciju.Finska i Švedska dugo su vodile politiku vojnog nesvrstanosti, ali su nakon sukoba između Rusije i Ukrajine obje počele razmišljati o odustajanju od neutralnosti i pridruživanju NATO-u.

Finska ide naprijed sa kandidaturom za pridruživanje NATO-u, razvoj događaja koji otvara mogućnost da bi mogla ukrasti marš na susjednu Švedsku.Finski predsjednik Sauli Niinisto predvidio je 11. februara da će Finska i Švedska biti formalno primljene u NATO prije julskog samita alijanse.


Vrijeme objave: Mar-21-2023